Description: VITEZOVIĆ mjesečnik za genealogiju, biografiju, heraldiku i sfragistiku. Urednik Emilij Laszowski. Prvo godište (1903-1904) br. 1-10 (svaki pojedini broj na 16 str.), dvobroj 11 i 12 (na 24 str.), te u drugom godištu (1905) br. 1 (na 16 str.) i br. 2 i 3 (na 24 str.), sve u formatu 80 (25 cm). U posljednja dva broja Vitezoviću je pridružen časopis Hrvatski bibliofil (urednik Velimir Deželić). Komplet, svi tiskani brojevi, stanje vrlodobro.
U srpnju 1903. godine objavljen je prvi broj časopisa Vitezović kojem u podnaslovu stoji da je mjesečnik za genealogiju, biografiju, heraldiku i sfragistiku. Bio je to ujedno i prvi hrvatski časopis za navedene pomoćne povijesne znanosti. Ovako širokim određenjem on je predstavljao prvi časopis takve vrste u našoj historiografiji uopće. Izbor naslova časopisu zasigurno nije predstavljao problem njegovom uredniku Emiliju Laszowskom, budući da je za naslov uzeta hrvatska varijanta prezimena našeg glasovitog Senjanina Pavla Rittera Vitezovića, a koji se tijekom života bavio uistinu različitim poslovima i zanimanjima. S jedne strane njegov široki interes za brojna pitanja iz hrvatske povijesti i kulture, te njegovo stručno zanimanje za heraldiku i postavljanja njezinih terminoloških temelja u nas, dobro su u svakom pogledu pokrivali ono što je za svoj časopis predmnijevao sam Laszowski.
Idejni je začetnik i glavni urednik Vitezovića, kao što je već spomenuto, bio Emilij Laszowski (1868-1949). U predgovoru prvoga broja on ističe svoje nakane i svrhu pokretanja jednoga ovako specijaliziranog časopisa. Dok drugi narodi imaju časopise posvećene genealogiji, biografiji, heraldici i sfragistici, hrvatska povijesna znanost takvo što nema, već su radovi te tematike razasuti po različitim časopisima i novinama. Po definiciji Laszowskoga genealogija nije "samo puko prikazivanje rasplodjivanja i podrietla pojedinca, to je samo okosnica, koja mora biti zaodjevena životom: povješću porodice, u kojoj dakako nailazimo više ili manje zajedničkih momenata s povješću naroda". Potom nastavlja tumačenjem biografije, heraldike i sfragistike, tj. onih pomoćnih povijesnih znanosti zbog kojih je zasnovan časopis Vitezović, odnosno njegovom željom da Vitezović postane sabiralište genealoškog gradiva, biografskih podataka istaknutih Hrvata kao predradnja za već tada razmišljajućem hrvatskom biografskom leksikonu, zatim hrvatske heraldičke i sfragističke građe itd. Također je napomenuto da će časopis donositi i kratke bilješke o već objavljenim djelima i člancima iz spomenutih pomoćnih povijesnih znanosti, te da će biti ustanovljena i rubrika "Upiti i odgovori" putem kojih će se moći "saznati mnogo toga, budi od samoga uredništva Vitezovića, što bi inače stojalo mnogo truda i troška". Ova je rubrika inače preuzeta iz stranih časopisa gdje se pokazala vrlo plodotvornom, a za rezultat je imala povećanje broja čitatelja i pretplatnika. Uz to je odlučeno da časopis ima i rubrike "Vijesti" i "Kronika", koje su uz uredništvo kreirali i sami čitatelji. Drugim riječima: "Zadaća je dakle Vitezovićeva, da s vremenom prikupi gradju za hrvatsku genealogiju, biografiju, heraldiku i sfragistiku. Naš je cilj da Vitezović bude što potpunijim zbornikom - da upravo riznicom - za istraživaoca na polju spomenutih struka". Uz ovako iskazane namjere u predgovoru su svoje mjesto našli i oni pojedinci koji su obećali svoju suradnju u Vitezoviću, a to su poimence Janko Barlè, Ivan Bojničić-Kninski, Franjo Bučar, Josip Brunšmid, Velimir Deželić st., Dane Gruber, Karlo Horvat, Rudolf Horvat, Ferdo Šišić, Milan Šenoa, Đuro Šurmin i drugi. (izvor: T. Galović, Hrvatska heraldička periodika: Vitezović i Glasnik heraldike)