Description: Ignac Kristijanović: Nachin vu vszeh sivlenya dogodyajih vszigdar zadovolynomu biti / negda po Ant. Alfons. od Szarasza vu franczuzkom, szada horvatzkom jeziku po Ignacziu Kriztian vu Gornyem Varashu Zagrebechkem sz. Marka kapelanu izpiszan. Vu Varasdinu: pritizkan od Ivana Szangilla, 1826. Tvrdi kartonski uvez sa kožnatim hrptom, 254 str., 11x18 cm. Ex Libris Jacobi Mihalovich 1832. Stanje vrlo dobro.
KRISTIJANOVIĆ, Ignjat (Ignac), vjerski pisac, slovničar i prevoditelj (Zagreb, 31. VII. 1796 — Zagreb, 16. V. 1884). Zabilježen je i kao Kristian, Kriztian, Kristijan, Kriztianovich, imenom Ignacije, Ignaczie, Ignat, Ignatius. Nećak T. Mikloušića, koji je znatno utjecao na njega. U Zagrebu završio klasičnu gimnaziju 1812. i filozofsko-teološki studij 1818. te 1819. bio zaređen za svećenika. U književnosti zagrebačkoga kajkavskoga kruga predstavio se kao pisac, prevoditelj i izdavač nabožnih i svjetovnih djela, kojima je nastojao djelovati prosvjetiteljski te kajkavštinu zadržati kao književni jezik. Izdavao je i uređivao 1834–50. Daniczu zagrebechku, koja je opsegom i kvalitetom nadmašivala druge onodobne kalendare. U njoj je objavljivao kalendarske podatke, godišnje vremenske prognoze, rodoslovlja vladarskih obitelji, gospodarske pouke, savjete za liječenje ljudi i životinja ili primjere kajkavske svjetovne književnosti, pa i vlastite pjesme, te prijevode dijelova Biblije. Do 1848. preveo je cijeli Novi zavjet i velik dio Staroga zavjeta, od čega su samostalno u Zagrebu tiskani Knyiga Tobiasha (1845), Knyiga Judithe (1846), Knjiga Ruthe i Jonaša proroka (1848). Nabožna su mu djela uglavnom prijevodi, pomnjivo birani s obzirom na cilj evangelizacije, ili kompilacije s različitim udjelima samostalnih prinosa. S njemačkoga jezika preveo je skraćeno izdanje latinskoga djela A. A. de Sarase Nachin vu vszeh sivlenya dogodyajih vszigdar zadovolynomu biti (Varaždin 1826), kojim je u hrvatsku prijevodnu književnost uveo problematiku teodiceje. (Izvor: HBL, Alojz Jembrih i Barbara Štebih Golub)