Opis: Album sa fotografijama i zemljovidima Hrvatsko-slavonske Vojne krajine od 01.08.1873. Spomen album dodijeljen Antunu Molinariju posljednjem zapovjedniku Vojne krajine. Na baršunastom omotu, bogato urešenom su inicijali AM, a na kopči-spojnici grb plemičke obitelji Mollinary de Monte Pastello. Većina fotografija nažalost nedostaje, od 112 ostalo je samo 18 fotografija. Srećom sačuvano je svih šest zemljovida: Gospićkog, Ogulinskog, Petrinjskog, Gradiškog, Vinkovačkog i Mitrovačkog okruga Hrvatsko-slavonske Vojne krajine koja je od 01.08.1873 prešla u civilnu upravu Trojedne Kraljevine. Unikatni primjerak.
Anton Mollinary je imao izvrsnu vojnu karijeru. Rođen je u Titelu 9. listopada 1820. Pročuo se kao graditelj utvrde Monte Mollinary na brdu uz rijeku Adige koja je branila Brener prijevoj, a sagrađena je 1849.-1852. Na kraju je dostigao čin feldmaršala (Fzm., feldzugmaister) i naslov baruna od Monte Pastela. Postavljen je za zapovjednika 13. zagrebačkog korpusa i glavara uprave Vojne krajine 1870. godine. Te je dužnosti obnašao do 1877. godine, do ukidanja Vojne krajine, pa je tako bio i njen zadnji zapovjednik. Aktivno sudjelovao u političkim zbivanjima u Hrvatskoj. Održavao bliske kontakte s Narodnom strankom, koja ga je predlagala za bana (1872.). Smijenjen je na zahtjev mađarske vlade koja je smatrala da se previše zalaže za Hrvatske interese. Osobitog je traga ostavio u Slavonskom Brodu gdje je utemeljio zgradu građanske škole, uredio obalu uz Savu i drugo. Napisao je i knjigu „46 godina u Austro-ugarskoj vojsci, 1833.-1879.“. Umro je na ladanju, u dvorcu Soave kraj jezera Como u Italiji, 26. listopada 1904.
Vojna krajina bio je naziv pograničnog područja Habsburške Monarhije organiziranog kao obrambeni pojas protiv Osmanlija, a kasnije je preraslo u ratnu provinciju. Hrvatsko-slavonska Vojna krajina tvorila je najzapadniji i najstariji dio veće, posve militarizirane regije, koja se protezala od Jadranskog mora do Karpata. U europskoj povijesti poznata je ne samo kao zaseban politički nego i vojni, gospodarski i društveni fenomen. Gotovo svaki dvanaesti stanovnik Vojne krajine služio je kao vojnik, a u ostalom dijelu Monarhije tek svaki šezdeset drugi stanovnik. Vojna krajina je razvojačena tek 1873. godine, a odluka o ponovnom ujedinjenju s maticom zemljom donesena je 15. srpnja 1881. godine.